Mnogi smatraju da je pirinač potpuno bezbedan čim se odloži u frižider, ali način na koji se hladi, čuva i ponovo zagreva može biti važniji od samog mesta čuvanja. Rizik ne nastaje zato što je pirinač bio u frižideru, već zbog toga kako je njime rukovano pre nego što je ohlađen i koliko je dugo stajao na sobnoj temperaturi. Pravilno čuvanje hrane može značajno smanjiti mogućnost razvoja bakterija i njihovih toksina.
Rizik počinje pre nego što pirinač stigne u frižider
Skuvani pirinač ne bi trebalo dugo da ostane na sobnoj temperaturi. Pojedine bakterije, uključujući Bacillus cereus, mogu preživeti kuvanje u obliku spora, a ako hrana dugo stoji na toplom, mogu se razmnožiti i stvoriti toksine koji se kasnije ne uklanjaju uvek ponovnim zagrevanjem.
Kako pravilno ohladiti pirinač
Najbolje je da se pirinač ohladi što je moguće brže, rasporedi u pliće posude i zatim stavi u frižider. Velike količine u dubokim posudama sporije se hlade, pa duže ostaju u temperaturnom opsegu pogodnom za rast bakterija.
Koliko dugo može da stoji
Skuvani pirinač treba čuvati u frižideru u zatvorenoj posudi i potrošiti u roku koji preporučuju smernice za bezbednost hrane. Ako primetite neuobičajen miris, promenu boje ili teksture, hranu je bezbednije baciti nego rizikovati trovanje.
Da li ponovno zagrevanje rešava problem
Ponovno zagrevanje može uništiti mnoge bakterije, ali ne mora ukloniti toksine koji su već nastali ako je pirinač predugo bio ostavljen na sobnoj temperaturi. Zato je pravilno hlađenje važnije od samog podgrevanja.
Kako smanjiti rizik u svakodnevnoj praksi
Pripremajte količinu koju planirate da pojedete, ostatke brzo ohladite, držite ih u frižideru i podgrevajte samo onoliko koliko ćete odmah pojesti. Tako se smanjuje potreba za višestrukim zagrevanjem i hlađenjem iste hrane.