Tokom hladnijih meseci koža na laktovima izgleda normalno, ali čim počne leto postaje gruba, zadebljana ili perutava. Pošto se promena javlja u periodu jakog sunca, lako je zaključiti da je ultravioletno zračenje jedini uzrok. Sunce zaista može doprineti isušivanju i promeni teksture kože, ali leti se istovremeno menjaju i druge navike. Više znojenja, češće tuširanje, klima-uređaji, oslanjanje na gole laktove i kontakt sa različitim površinama mogu zajedno učiniti kožu grubljom.
Laktovi prirodno lako postaju suvi
Koža na laktovima često je izložena pritisku, trenju i istezanju.
Na tom području grublja tekstura može postati primetnija kada koža izgubi dovoljno vlage. Suva koža može biti hrapava, zategnuta, perutava ili sklona pucanju.
Zato letnja promena ne mora početi osipom. Ponekad je prvi znak samo drugačiji osećaj pod prstima.
Sunce može doprineti gubitku vlage
Dugo izlaganje suncu može dodatno isušiti kožu.
Laktovi često ostaju nezaštićeni kada nosite majice kratkih rukava, pa tokom leta dobijaju mnogo više direktnog sunca nego u drugim delovima godine.
Ako se koža menja uglavnom na spoljašnjoj strani lakta, izloženost suncu može biti deo objašnjenja.
Klima-uređaj može isušiti kožu i usred leta
Visoka temperatura napolju ne znači da koža stalno boravi u vlažnom okruženju.
Mnogo vremena provodimo u klimatizovanim prostorijama u kojima vazduh može biti suv. Česti prelazi između vrućine i rashlađenog prostora dodatno menjaju uslove kojima je koža izložena.
Zato suva koža nije problem rezervisan samo za zimu.
Češće tuširanje uklanja deo prirodne zaštite
Tokom leta se mnogi tuširaju češće zbog vrućine i znojenja.
Vruća voda, jaki sapuni i često pranje mogu ukloniti deo masnoća koje pomažu koži da zadrži vlagu.
Ako se posle svakog tuširanja koža ne neguje, laktovi mogu postati sve grublji iako je napolju toplo.
Oslanjanje na laktove stvara stalno trenje
Letnja garderoba ostavlja laktove direktno izložene stolovima, naslonima, podlogama i drugim površinama.
Ako tokom rada često držite težinu tela na laktovima, ponavljani pritisak i trenje mogu podstaći zadebljanje kože.
Promena zato može biti izraženija upravo leti, kada između kože i površine nema dugog rukava.
Znoj i trenje mogu pojačati iritaciju
Toplota povećava znojenje, a vlažna koža može drugačije reagovati na ponavljano trljanje.
Kod nekih ljudi kombinacija toplote, vlage i mehaničke iritacije dovodi do svraba ili potrebe za češanjem.
Ponavljano češanje može vremenom učiniti kožu debljom, grubljom i izraženije hrapavom.
Novi letnji proizvodi mogu biti deo problema
Kreme za sunčanje, mirisni losioni, sprejevi i drugi sezonski proizvodi dolaze u direktan kontakt sa kožom.
Kontaktni dermatitis može izazvati suvoću, svrab, crvenilo i pucanje kože nakon kontakta sa iritansom ili alergenom.
Ako se promena pojavila nakon uvođenja novog proizvoda, važno je obratiti pažnju na vreme i mesto nastanka simptoma.
Gruba koža nije uvek samo obična suvoća
Zadebljana i hrapava koža može imati više uzroka.
Ekcem, kontaktni dermatitis i psorijaza mogu menjati teksturu kože, a laktovi su jedno od mesta na kojima se neke od tih promena često vide.
Samo na osnovu izgleda nije uvek moguće razlikovati običnu suvoću od kožnog oboljenja.
Jasno ograničene naslage zaslužuju pažnju
Ako se na laktovima pojavljuju izražene, jasno ograničene i ljuspaste promene, posebno ako postoje i na kolenima ili drugim delovima tela, nije dobro automatski ih tretirati kao suvu kožu.
Psorijaza, na primer, može zahvatiti laktove i izazvati zadebljane promene.
Za tačnu procenu potreban je pregled, naročito kada se problem ponavlja ili širi.
Agresivno ribanje može pogoršati stanje
Gruba koža često izaziva želju da se ukloni jakim pilingom ili grubim kamenom.
Preterano trljanje može dodatno oštetiti zaštitnu barijeru kože i pojačati iritaciju.
Nežna nega i redovna hidratacija obično su razumniji prvi koraci od pokušaja da se zadebljanje ukloni odjednom.
Hidratacija je najkorisnija odmah nakon tuširanja
Krema ili mast naneta dok je koža još blago vlažna može pomoći da se zadrži više vlage.
Proizvodi bez mirisa često su bolji izbor za kožu koja je već nadražena ili osetljiva.
Ako obična nega ne donosi poboljšanje, nije dobro beskonačno menjati proizvode bez utvrđivanja uzroka.
Zaštita od sunca i dalje ostaje važna
Činjenica da sunce nije jedino objašnjenje ne znači da ga treba zanemariti.
Izložene laktove treba štititi kao i druge delove kože, posebno tokom dužeg boravka napolju.
Zaštitna odeća, hlad i odgovarajuća zaštita od sunca mogu smanjiti dodatno opterećenje kože.
Kada treba zakazati pregled
Pregled je razuman ako promena traje, pogoršava se ili se stalno vraća uprkos nežnoj nezi.
Pažnju zaslužuju jak svrab, bol, krvarenje, duboke pukotine, otok, toplina kože ili znaci moguće infekcije.
Ako se promene pojavljuju i na drugim delovima tela, dermatolog može proceniti da li je u pitanju više od sezonske suvoće.
Leto menja više faktora odjednom
Grubi laktovi tokom leta ne moraju biti posledica samo sunčevih zraka.
Koža je tada izložena većoj količini sunca, znoju, češćem pranju, klima-uređajima i direktnom trenju o površine.
Najkorisnije je posmatrati ceo obrazac. Ako se promena povlači uz blažu negu, hidrataciju i manje trenja, uzrok može biti jednostavan. Ako postaje izraženija, svrbi, puca ili se širi, vreme je da se proveri da li iza grube kože stoji dermatološki problem.