Gotovo svaka rasprava počinje zbog nečega što na prvi pogled deluje sitno. Međutim, kada emocije porastu, partneri, prijatelji ili kolege često prestanu da slušaju jedni druge i počnu da brane sopstveni stav. Upravo tada razgovor lako preraste u svađu.
Stručnjaci za komunikaciju ističu da nije presudno ko će biti u pravu, već da li će obe strane ostati spremne da se saslušaju. Nekada jedna mirno izgovorena rečenica može potpuno promeniti tok razgovora.
Jedna od takvih rečenica glasi: „Želim da razumem kako ti vidiš ovu situaciju.“
Zašto ova rečenica deluje
Kada sagovornik oseti da želite da ga razumete, mnogo je manja verovatnoća da će nastaviti razgovor odbrambenim tonom.
Takav pristup ne znači da se slažete sa svim što čujete, već pokazuje spremnost da saslušate drugu stranu.
Ljudi žele da budu saslušani
U mnogim raspravama najveći problem nije samo neslaganje, već osećaj da nas druga osoba ne čuje.
Već nekoliko minuta pažljivog slušanja može smanjiti napetost više nego deset novih argumenata.
Pauza često vredi više od brzog odgovora
Kratak trenutak tišine pre odgovora daje mozgu priliku da smiri impulsivnu reakciju.
Na taj način lakše biramo reči koje vode ka rešenju, a ne ka novom sukobu.
Izbegavajte rečenice koje podižu tenziju
Generalizacije poput „ti uvek“ ili „ti nikada“ često izazivaju dodatni otpor.
Mnogo korisnije je govoriti o konkretnoj situaciji i sopstvenom doživljaju nego o karakteru druge osobe.
Cilj nije pobeda u raspravi
Kada razgovor postane takmičenje u tome ko će pobediti, odnos obično izgubi mnogo više nego što bilo ko dobije.
Traženje zajedničkog rešenja dugoročno donosi više koristi od dokazivanja ko je bio u pravu.
Mirna komunikacija gradi poverenje
Ne postoji čarobna rečenica koja će rešiti svaki sukob, ali način na koji započinjemo i vodimo razgovor često određuje njegov ishod.
Spremnost da razumete drugu osobu može biti prvi korak ka razgovoru u kojem će obe strane izaći sa osećajem da su zaista saslušane.