Odlaganje problema ili obaveza na kratko može delovati kao olakšanje, ali dugoročno često stvara još veći pritisak. Što se određena stvar duže izbegava, to raste osećaj napetosti i unutrašnjeg opterećenja.
Mnogi nisu ni svesni koliko odlaganje utiče na raspoloženje, koncentraciju i svakodnevno funkcionisanje.
Stalno razmišljanje o istoj obavezi
Kada se nešto uporno pomera za kasnije, mozak ostaje opterećen tom obavezom čak i tokom odmora.
Nagomilavanje stresa
Svaka nova odložena stvar dodatno povećava osećaj pritiska i stvara utisak da je problem veći nego što zaista jeste.
Pad motivacije
Što duže traje odlaganje, teže je napraviti prvi korak i vratiti osećaj kontrole nad situacijom.
Male i konkretne akcije često su najbolji način da se prekine začarani krug odlaganja. Pritisak najčešće počinje da opada tek kada osoba napravi prvi korak.