Radni sto može biti svega nekoliko metara od prozora, a da tokom većeg dela dana ipak koristite lampu. Dovoljno je da je sto okrenut ka tamnom uglu, da visoka polica zaklanja svetlost ili da zavese ostanu navučene iz navike. U takvoj postavci prirodno svetlo postoji, ali ne stiže tamo gde vam je potrebno.
Promena rasporeda neće ukinuti potrebu za veštačkim osvetljenjem, naročito zimi, u oblačnim danima i tokom večeri. Ipak, ako radno mesto koristi dnevno svetlo tokom sati kada ga ima dovoljno, lampe mogu kraće da rade. To je mala promena u domaćinstvu koja ne traži odricanje, već bolje korišćenje onoga što je već dostupno.
Prvo pogledajte gde svetlost stvarno pada tokom dana
Nemojte procenjivati položaj radnog stola samo u jednom trenutku. Prostorija koja je svetla ujutru može biti znatno tamnija posle podne, a druga strana stana može imati suprotan ritam. Tokom jednog dana obratite pažnju kada je površina stola prirodno osvetljena i kada počinjete da palite lampu.
Ako radite od kuće uglavnom pre podne, najkorisnije je mesto koje tada dobija dovoljno difuznog dnevnog svetla. Ako radite kasnije, druga pozicija može biti praktičnija. Cilj nije pronaći najsvetliji deo stana uopšte, već onaj koji odgovara satima u kojima radno mesto zaista koristite.
Sto bliže prozoru obično bolje koristi dnevnu svetlost
Što je radna površina dublje u prostoriji, manje dnevne svetlosti do nje obično stiže. Ako raspored dozvoljava, približavanje stola prozoru može smanjiti potrebu da lampa radi od jutra. Ponekad je dovoljno pomeriti sto sa zadnjeg zida na bočni zid bliže prozoru.
To ne znači da ekran treba postaviti direktno naspram jakog sunca. Direktna svetlost može napraviti odsjaj na monitoru i otežati rad. Praktičan raspored često je onaj u kojem dnevna svetlost dolazi sa strane, uz mogućnost da se zavesom ili roletnom ublaži kada postane prejaka.
Visok nameštaj može napraviti nepotrebnu senku
Ormar, visoka polica ili veliki dekorativni predmet između prozora i radnog stola mogu preseći put svetlosti. U malim stanovima nameštaj se često raspoređuje prema tome gde fizički može da stane, pa se tek kasnije primeti da je radni ugao ostao u senci.
Pogledajte prostor iz pravca prozora. Ako visoki komad nameštaja zaklanja deo radne zone, razmislite da li može da zameni mesto sa nižom komodom ili da se pomeri na zid koji ne utiče na svetlost. Ne morate potpuno preurediti sobu: ponekad pomeranje jedne police pravi veću razliku od kupovine jače lampe.
Zavese treba da kontrolišu svetlost, a ne da je stalno blokiraju
Teške zavese koje ostanu navučene tokom dana mogu učiniti da veštačko osvetljenje postane automatska navika. Ako vam je privatnost važna, laganija zavesa ili kombinacija providnog i gušćeg sloja može omogućiti da tokom dana propustite više svetlosti, a da prostor ne ostane potpuno otvoren prema spolja.
Roletne i žaluzine takođe ne moraju biti potpuno podignute ili potpuno spuštene. Njihov položaj možete prilagoditi tako da ublaže direktno sunce, a ipak propuste dovoljno svetlosti do radne površine. Tako se rešava odsjaj bez nepotrebnog pretvaranja svetle sobe u tamnu.
Ne mora cela prostorija biti osvetljena zbog jednog stola
Kada dnevno svetlo počne da slabi, razmislite šta zapravo treba osvetliti. Ako radite za stolom, lokalna radna lampa može biti praktičnija od paljenja više plafonskih i dekorativnih svetala u prostoriji. Dobro postavljena lampa usmerava svetlost na radnu površinu umesto da osvetljava svaki ugao sobe.
Kod LED rasvete potrošnja pojedinačne lampe već može biti relativno mala, pa ne treba očekivati ogromnu uštedu samo od promene položaja stola. Ipak, kada se nepotrebno osvetljenje ponavlja svakog dana po nekoliko sati, raspored koji odlaže trenutak paljenja svetla ima smisla kao deo šireg racionalnog korišćenja energije.
Napravite jednostavnu naviku pre nego što pritisnete prekidač
Pre paljenja lampe tokom dana proverite tri stvari: da li su zavese ili roletne otvorene koliko mogu biti, da li nešto trenutno zaklanja prozor i da li bi pomeranje na svetliji deo radne površine bilo dovoljno. Posle nekoliko dana takva provera postaje automatska.
Ako radno mesto koristi više članova domaćinstva, nije potrebno stalno pomerati nameštaj. Važnije je jednom dobro organizovati zonu i zatim koristiti prirodno svetlo kada je dostupno. Veštačko osvetljenje ostaje za trenutke kada je zaista potrebno, umesto da radi po navici čim sednete za sto.
Najbolji raspored nije nužno sto zalepljen uz prozor. Važno je da imate dovoljno prirodnog svetla bez neprijatnog odsjaja, da monitor ostane čitljiv i da vam položaj ne smeta pri radu. Ako to znači sto postavljen bočno u odnosu na prozor i nekoliko desetina centimetara dalje, takav kompromis može biti bolji od najsvetlije moguće pozicije.
Ušteda u ovom slučaju počinje rasporedom, a ne kupovinom novog uređaja. Kada radni sto, zavese i nameštaj dozvole dnevnom svetlu da stigne tamo gde ga koristite, potreba za lampama prirodno se pomera ka kasnijem delu dana. To možda nije najveća stavka na računu za struju, ali je jednostavan primer kako prostor može da radi u vašu korist umesto protiv nje.