Priroda je puna pojava koje na prvi pogled deluju gotovo neverovatno, a jedna od njih je biljka Mimosa pudica, poznata i kao stidljiva mimoza. Dovoljan je lagan dodir da njeni listovi počnu da se sklapaju, ostavljajući utisak kao da biljka reaguje na prisustvo čoveka. Upravo zbog ove neobične osobine decenijama privlači pažnju botaničara i ljubitelja biljaka širom sveta.
Iako izgleda kao da biljka 'oseća' dodir, objašnjenje je zasnovano na prirodnim fiziološkim procesima. Nakon stimulacije dolazi do brze promene pritiska vode u ćelijama pri osnovi listova, zbog čega se oni privremeno zatvaraju. Posle određenog vremena listovi se ponovo otvaraju i nastavljaju uobičajene funkcije.
Naučnici smatraju da ovakva reakcija predstavlja jedan od načina zaštite od biljojeda i drugih spoljašnjih uticaja. Kada se listovi sklope, biljka može izgledati manje privlačno životinjama koje se hrane zelenim delovima biljaka.
Brza reakcija bez nervnog sistema
Za razliku od životinja, biljke nemaju nervni sistem, ali mogu veoma efikasno da reaguju na promene u okruženju. Kod stidljive mimoze ta reakcija je dovoljno brza da se lako uoči golim okom.
Zašto se listovi ponovo otvore?
Kada opasnost prođe, pritisak u ćelijama se postepeno vraća u normalu, pa se listovi ponovo šire. Ovaj proces može trajati od nekoliko minuta do nešto duže, u zavisnosti od uslova u kojima biljka raste.
Biljka koja i dalje inspiriše istraživanja
Iako je njen mehanizam danas mnogo bolje poznat nego ranije, stidljiva mimoza i dalje predstavlja zanimljiv model za proučavanje biljnih reakcija na spoljašnje nadražaje. Upravo zbog toga često se može videti u botaničkim baštama i edukativnim postavkama.